Dan, 13/08/2010
Revizori utvrdili seriju nepravilnosti u finansijskim iskazima Elektroprivrede za 2009
Revizorska kuća PriceWaterhouseCoppers (PWC) konstatovala je da je dobit Elektroprivrede za prošlu godinu potcijenjena je za 10,81 milion eura, jer je kompanija u finansijskim izvještajima evidentirala troškove za amortizaciju i zarade iz ranijih perioda - ocijenio je revizor Prajsvoterhauskupers (PricewaterhouseCoopers ).
Iz PWC-a su dodali da su izvještaji, izuzev u određenim segmentima, ipak istinito i objektivno prikazali položaj preduzeća za prošlu godinu, ali u skladu sa crnogorskim Zakonom o računovodstvu i reviziji.
U analizi PWC-a navodi se da je EPCG u izvještajima za prošlu godinu evidentirala troškove od osam miliona eura za amortizaciju i 2,81 milion za zarade, koji se odnose na ranije periode. PWC je usvojio mišljenje sa rezervom na finansijske izvještaje nikšićke kompanije, navodeći da ti dokumenti ne prikazuju položaj, rezultate poslovanja i tokove gotovine EPCG u skladu sa međunarodnim principima.
- Takva praksa, prema našem mišljenju, nije u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima koji propisuju korekciju uporednih podataka za prezentovane prethodne periode u kojim je greška nastala - kazali su iz PWC-a, prenosi Mina biznis.
Oni su rekli da je zbog toga neto dobit EPCG za prošlu godinu potcijenjena za 10,81 miliona, dok je akumulirani gubitak iz ranijih godina precijenjen za isti iznos.
EPCG je završila prošlu godinu sa neto dobiti od 4,14 miliona eura, ili 3,55 centi po akciji. Poslovni prihodi iznosili su 306,16 miliona, dok je aktiva kompanije vrijedjela na kraju decembra prošle godine 1,04 milijarde eura. Revizor navodi da nije mogao da utvrdi vlasništvo nad zemljištem i građevinskim objektima vrijednim 235,75 miliona eura, odnosno 258,71 milion, koji su iskazani u bilansu stanja. -Na dan revizorskog izvještaja rukovodstvo EPCG usaglašavalo je registar osnovnih sredstava sa dokumentacijom o vlasništvu, zbog čega nijesmo mogli da utvrdimo eventualne korekcije u vezi s proknjiženim ili neproknjiženim zemljištem i građevinskim objektima - kazali su iz PWC-a.
Revizor nije mogao da verifikuje ni potraživanja kupaca, vrijedna 13,88 miliona i 25,92 miliona eura obaveza prema dobavljačima, jer ih je uprava EPCG i dalje usaglašavala. Još jedan osnov za mišljenje sa rezervom je i to što PWC nije mogao da se uvjeri u knjigovodstvenu vrijednost investicija koje traju, jer u EPCG nemaju informaciju o očekivanom datumu njihovog završetka.
-Određen broj investicija je završen, ali amortizacija još nije obračunata i proknjižena na teret bilansa uspjeha - saopštili su iz PWC-a.PWC je precizirao da EPCG nije navela tačne ni pouzdane podatke u okviru rezervisanja za naknade zaposlenima, u iznosu od 8,28 miliona eura. -Nijesmo bili u mogućnosti da pribavimo dovoljno revizorskih dokaza kako bismo dobili razumno uvjeravanje da je iznos rezervisanja za naknade zaposlenima adekvatan - objasnili su iz PWC-a.
Revizor je utvrdio da su dugoročni krediti, vrijedni 31,13 miliona eura, iskazani po nediskontovanim očekivanim budućim prilivima, umjesto po amortizovanoj vrijednosti, primjenom metode efektivne kamatne stope.
Iz PWC-a su naveli i da se diskontna stopa, koja je korišćena za test obezvrjeđivanja funkcionalne cjeline Proizvodnja, može smatrati nižom od potrebne. Oni su objasnili da bi se uz višu diskontnu stopu morao proknjižiti trošak obezvrjeđivanja. PWC se zbog toga nije mogao uvjeriti u vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme Proizvodnje.
Finansijski izvještaji EPCG za 2008. godinu takođe su ocijenjeni sa rezervom. Revizorska kuća za 2008. godinu bio je Diloit, o čijem su izvještaju iz PWC imali samo riječi hvale.
Elektroprivreda je juče pozvala zainteresovane ponuđače da se prijave za obavljanje poslova poboljšanja interne kontrole, rješavanja problema identifikovanih u reviziji za prošlu godinu i usklađivanja sa računovodstvenom politikom A2A. Za dostizanje tih ciljeva EPCG namjerava da izdvoji 80.000 eura.
Vijesti, 14/08/2010
Štelovanjem knjiga do većih cijena struje
Revizorski izvještaj o poslovanju EPCG je dodatni dokaz da Regulatorna agncija za energetiku odlučuje i odobrava troškove EPCG na osnovu netačnih podataka, a najvjerovatnije bez dokaza i dokumenata za brojne zahtijevane troškove, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk.
Muk sa kolegama iz nevladinog sektora spori pred Upravnim sudom treću odluku RAE o cijenama i tarifama.
Revizor poslovanja EPCG PriceWaterhouseCoopers (PWC) je utvrdio da je prošlogodišnja dobit državne elektroenergetske kompanije potcijenjena za 10,81 miliona i da je akumulirani gubitak iz ranijih godina precijenjen za isti iznos.
-Revizorski izvještaji koji se dvije godine uzastopno daju sa rezervom, a sa argumentima koji pokazuju nemogućnost da se identifikuju krupne stavke u poslovanju EPCG, trebalo bi da zabrinu Vladu i Regulatornu agenciju koja je trebalo da razmotri ovo pitanje. Država je većinski vlasnik i treba da pruži objašnjenje ili da pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti u EPCG- pozvao je Muk u izjavi “Vijestima”.
On ukazuje da treba odgovoriti na osnovu kojih podataka je RAE donosila svoje prethodne odluke i u čiju korist.
-Mi smo i ranije imali jake argumente da se brojni troškovi EPCG odobravaju bez dokaza, na osnovu nepotpunih ili nepostojećih dokumenata i informacija, a posebno da ono što EPCG podnosi kao dokumentaciju regulatorno tijelo ne provjerava. Revizija pokazuje da se do osnovnih pouzdanih informacija o poslovanju kompanije u praksi ne može doći. Iz svojih kancelarija, bez dokaza i na časnu riječ RAE je odobravala pojedine troškove, a po svemu sudeći, to je činila na štetu potrošača i građana- zamjerio je Muk.
Izjava predsjednika Upravnog odbora Instituta Alternativa za dnevni list Vijesti, 08/08/2010
Zadovoljan jedino DPS
STEVO MUK TVRDI DA JE PARLAMENTARNI NADZOR SEKTORA BEZBJEDNOSTI SLAB
Podgorica – U sprovođenju kontrole i nadzora sektora bezbjednosti rezultati parlamenta, odnosno nadležnog Odbora za bezbjednost i odbranu su i dalje slabi, iako postoji određeni napredak, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk.
“Iako čelni ljudi sektora odbrane i bezbjednosti dolaze pred Odbor, podnose određene izvještaje i odgovaraju na pitanja poslanika članova Odbora, čini se da su jedino predstavnici DPS-a zadovoljni, dok niko drugi nije ubijeđen da se rad ovih institucija odvija u skladu sa zakonom”, kazao je Muk “Vijestima”.
Komentarišući tvrdnje da je nedostatak političke volje razlog zbog kojeg parlamentarni nadzor sektora bezbjednosti nije adekvatan, Muk je kazao da je to očigledno.
Vlast, prema njegovom mišljenju, ne želi promjene ni pravnog okvira, ni prakse, a opozicija ne vjeruje da se promjenom pravnog okvira može promijeniti praksa.
“Smatram da je uloga SDP-a jako važna, jer može da zajedno sa opozicijom obezbijedi dovoljnu većinu za promjene u toj oblasti”, rekao je Muk .
Proces integracije Crne Gore u NATO, dodao je, trebalo bi više koristiti za ostvarenje napretka u toj oblasti koja je integralni dio reformi koje treba ostvariti.
“Poznato je da se u Crnoj Gori politička \’volja\’ stvara najprije kroz snažne zahtjeve međunarodne zajednice, tako da i ovaj proces nije izuzetak”, rekao je Muk, uz konstataciju da je tom poslu neophodan sistemski doprinos medija i NVO.
Komentarišući efikasnost tog Odbora za bezbjednost i odbranu u prethodnom periodu, u sprovođenju svojih ustavnih nadlažnosti, odnosno demokratske i civilne kontrole sektora bezbjednosti, Muk je ukazao na činjenicu da vrste informacija koje se predstavljaju tom tijelu nijesu definisane, tako da to tijelo zavisi od onog što je određeni organ odlučio da ponudi kao informaciju.
“Ipak, Odbor ne koristi mogućnosti da traži posebne izvještaje i da na taj način dobije informacije koje osnovni izvještaji ne sadrže”, dodao je on.
Muk ističe da je za efikasniji nadzor sektora bezbjednosti potrebno fokusiranje na sistemska pitanja, korišćenje mogućnosti koje već imaju na raspolaganju u zakonima, te veće korišćenje javnosti.
Sistemska pitanja, smatra on, uključuju na primjer definisanje obaveze Skupštine da u plenumu razmotri i usvoji zaključke Odbora i da od Vlade traži izjašnjenje i određene povratne informacije.
“Sjetimo li se zaključaka Odbora povodom operacije Balkanski ratnik, vidjećemo da je dalja komunikacija na relaciji Skupština-Vlada blokirana upravo zbog pravno nedefinisane sudbine zaključaka Odbora pred skupštinskim plenumom”, kazao je Muk, koji tvrdi da prema saznanjima Instituta Aliternativa, Skupština u plenumu nikada nije usvojila neki zaključak Odbora.
“Predsjednik i Kolegijum Skupštine bi trebalo da se pozabave ovim pitanjem”, dodaje on.
Nije sve što radi ANB državna tajna
Osvrćući se na nedavno održanu sjednicu Odbora za bezbjednost, koja je bila zatvorena za javnost, a na kojoj je razmatram rad Agancije za nacionalnu bezbjednost za prošlu godinu, Muk kaže da nema opravdanog razloga da veći dio izvještaja o radu ANB ne bude predstavljen javnosti.
To, po njegovom mišljenju, podrazumijeva objavljivanje načelnih informacija, ocjena i stavova, ali ne i informacija o konkretnim osobama, tekućim akcijama i detaljima operativne prirode koji po prirodi posla koji sprovodi Agancija moraju biti tajni.
Muk smatra da javnost treba da bude upoznata sa ključnim prijetnjama nacionalnoj bezbjednosti, što je praksa rada relevantnih službi bezbjednosti.
Takođe, sugeriše da javnost treba upoznati sa podacima o broju procesuiranih slučajeva u kojima su podaci koje je prikupljala ANB bitno pomogli u rasvjetljavanju krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. S tim u vezi, posebno je značajna informacija o sprovedenim mjerama tajnog nadzora i njihovim rezultatima.
Muk kaže da je od interesa da javnost bude upoznata i sa rezultatima rada generalnog inspektora ANB, posebno u dijelu ranije saopštavanih optužbi o političkim i privrednim aktivnostima pojedinih službenika te agancije, kao i njihove povezanosti sa bezbjednosno interesantnim licima.
Kako je sama ANB, dodaje on, po zahtjevima za pristup informacijama činila dostupnim ranije izvještaje o radu te službe u dijelu koji nije utvrđen kao tajan, nema razloga da ti djelovi izvještaja za 2009. godinu odmah po upoznavanju Odbora ne budu objavljeni.
“Značajan iskorak u odnosu sa javnošću i izgradnji povjerenja u rad ANB predstavljala bi konferencija za medije, na kojoj bi direktor Agencije predstavio djelove izvještaja za koje nema opravdanja da budu skriveni od javnosti”, smatra sagovornik “Vijesti”.
Šta je sa zakonom o parlamentarnom nadzoru?
Komentarišući činjenicu da se uporno odugovlači sa donošenjem zakona o parlamentarnom nadzoru sektora bezbjednosti, uprkos tome što je načelni tekst tog akta gotov, a Odbor se u više navrta obavezao zaključcima da će finalizirati posao, Muk kaže da parlamentarna većina očigledno ne smatra da je u njihovom interesu usvajanje tog zakona.
To, po njegovom mišljenju, može biti dokaz u prilog tvrdnjama da u sektoru odbrane i bezbjednosti ima brojnih negativnih pojava koje ne trpe kontrolu parlamenta i javnosti.
“Nema opravdanja za gotovo dvogodišnje \’zamrzavanje\’ aktivnosti Odbora na tom poslu”, kazao je Muk.
Vijesti, 29/07/2010
Vlada Crne Gore je krajem juna usvojila Nacrt Agende reforme javne uprave u Crnoj Gori za period 2010-2014 “Aurum”, stavila ga na javnu raspravu i očekuje da do kraja septembra usvoji konačan tekst Strategije zajedno sa Akcionim planom za njeno sprovođenje. Ovi dokumenti bi trebali da obezbijede nastavak procesa započetog usvajanjem Strategije upravne reforme 2002-2009.
Dobro je što je proces izrade nove Strategije intenziviran od početka godine i što su u process uključene i relevantne međunarodne organizacije i institucije, te posebno što je javna rasprava pružila mogućnost da se uključe I relevantni domaći akteri. Od značaja je namjera predstavljena u Nacrtu da se u skladu sa novim Ustavom Crne Gore koji je propisao da Skupština Crne Gore “uređuje sistem državne uprave” usvoje zakoni o ministarstvima i drugim organima uprave, javnim službama i javnim agencijama. Dalje, reforme predviđene u oblasti inspekcijskog nadzora predstavljaju jedno od najjasnijih mjesta u Nacrtu. Problemi su jasno definisani, a mjere su odgovarajuće i konkretne. Posebno treba ukazati na pozitivnu namjeru da se “formira jedan organ za inspekcijske poslove”. Na potrebu razmatranja ove opcije smo ukazivali i ranije u analizama Instituta Alternativa.
Iako Nacrt Strategije predstavlja solidnu osnovu za dalji rad, očigledno je da autori Nacrta nisu raspolagali ozbiljnim analizama rezultata primjene ranije Strategije. Ta činjenica nije rezultat njihovog propusta, već prije rezultat opšteg stanja same javne uprave i njenih slabih analitičkih kapaciteta. Državni organi u pripremi analiza i informacija predstavljaju gotovo isključivo pozitivne strane procesa i njegove proizvode, a ne govore o problemima, neuspjesima, njihovim uzrocima i posljedicama. Iako je participacija i orijentisanost javne uprave prema građanima i pravnim licima korisnicima usluga i ranije promovisana kao princip, iz pristupa u pripremi analiza vidljivo je da nije korištena mogućnost da se informacije, misljenja i stavovi dobiju od samih korisnika. Primjera radi, sadržajnost i vrste informacija predstavljenih u Analizi ostvarivanja reforme državne uprave (2007) i Informaciji o sprovođenju reforme državne uprave (2009) su takve da ne mogu biti dobra osnova za rad na novoj Strategiji. U ovim dokumentima nema jasnih i preciznih podataka o ostvarenim, djelimično ostvarenim i neostvarenim mjerama iz ranije Strategije i akcionog plana, niti o ostvarenju ciljeva i podciljeva ranije Strategije.
Tako, iako je kao prvi od osam ključnih ciljeva upravne reforme definisan “znatan prenos nadležnosti na niže sistemske nivoe, čime se postiže veći stepen fleksibilnosti cjelokupnog upravnog sistema”, Nacrt nije dao ni načelne odgovore na pitanja sadržaja i dinamike ove reforme. Strategija u ovom dijelu zahtjeva jasnija određenja.
Između ostalog, Nacrt kao jedan od važnih poslova predviđa racionalizaciju broja zaposlenih u javnoj upravi, ali nije u dovoljnoj mjeri objasnio principe na kojima će počivati ovaj zahtjevan posao, kao ni odgovornost za sprovođenje ovog procesa. U situaciji kada ne postoje jasni kriterijumi za prijem i napredovanje državnih službenika, upitno je da li i u kojoj mjeri proces smanjenja broja zaposlenih može biti zasnovan na objektivnim kriterijumima i potrebama.
U Nacrtu se navodi potreba “daljeg razvoja sistema disciplinske odgovornosti”. Objašnjava se da “efikasna javna uprava podrazumijeva veću individualnu odgovornost službenika i namještenika u ostvarivanju postavljenih ciljeva”, kao i da je cilj “odgovornost javne uprave drugim upravnim, zakonodavnim ili sudskim organima, koja je usmjerena na obezbjeđivanje poštovanja vladavine prava”. Međutim, konkretni problemi u ovoj oblasti nisu identifikovani, niti su precizirane strateške smjernice za njihovo rješavanje.
Ako Vlada hoće da Strategija reforme javne uprave bude primjenljiva i funkcionalna, onda se ključni problemi u dosadašnjem funkcionisanju javne uprave moraju jasnije identifikovati, a strateški ciljevi i podciljevi precizno definisati. Isključivo na osnovu takve Strategije, moguće je pripremiti kvalitetan Akcioni plan koji će sadržati precizne mjere, rokove i odgovornosti. Međusobne odnose (hijerarhija, koherentnost, koordinacija i nadgledanje) ove Strategije i drugih vladinih strateških dokumenata koji se bave pitanjima od značaja za javnu upravu,treba razriješiti u okviru ove Strategije. Takođe, važno je da Strategija u punoj mjeri uvažava i pravilno predviđa potrebe javne uprave u procesu evropskih integracija, pa je zato važna kompatibilnost ove Strategije i Nacionalnog plana za integracije Crne Gore u EU (NPI). Od značaja za uspjeh Strategije je da podjela poslova političke koordinacije, operativnih aktivnosti i savjetodavne uloge bude funkcionalna i da u vezi sa takvom podjelom uloga postoji puni konsenzus u Vladi. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Vlada treba da utvrdi iznos javnih sredstava koja će opredijeliti za sprovođenje Strategije i tako dodatno potvrdi posvećenost ovom procesu. Dinamika reforme ne smije zavisiti od uspjeha prikupljanja sredstava iz inostranih izvora.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora
July 29th,2010
Kolumne |
No Comments
